Narodna medicina

Blitva (lat. beta vulgaris subsp. cicla) u narodu još poznata kao lisnata blitva… Strani nazivi engleski – common beet, spinach beet, francuski – snijbiet, njemački – mangold, slovenski – bleda, blitva, talijanski – bietola…

Blitva se sastoji od ugljenih hidrata, vitamina A,C, folne kiseline, kalcija, magnezija, željeza. Koristi se list koji se bere u junu i julu. U narodnoj medicini blitva je neizostavna u zdravoj ishrani. Pomaže kod probavnog sistema, kod problema sa zatvorom kao i kod upale mjehura. Izvrsna je hrana za dojenčad, prepuna vitamina. Blitva kao lijek preporučuje se u liječenju slabokrvnosti, za cjelokupnu detoksikaciju organizma naročito kod autointoksikacije. U narodu se smata da blitva i smiruje.

Špinat (lat. spinacia oleracea) u narodu još poznat kao španać, špinjača, špinaća, zelje… Strani nazivi engleski – spinach, francuski – epinard, njemački – spinat, slovenski – špinača, talijanski – spinacio comune…

Špinat se sastoji od minerala, kalcija, magnezija, željeza, kalija, fosofra, natrija, vitamina B, A, C, E, ugljenih hidrata, masti, proteina. Koriste se listovi, rijetko sjeme, koji se beru od juna do septembra. U narodnoj medicini špinat prvenstveno služi u jačanju imuniteta i vraćanje snage zbog velike količine minerala i vitamina koje sadrži. Pored toga pomaže u liječenju bolesti bubrega, bolesti mokraćnih puteva, izlučivanju mokraće, sjeme je izvrstan laksativ. Špinat kao lijek jača krv, potiče rad žlijezda, jača srce, snižava tlak. Pokazao se kao dobar u liječenju težih tegoba kao što su rak kao i u prevencij istih bolesti. Poznato je da špinat pomaže trudnicama kao i prehrani kod dojenčadi.

Bamija (lat. hibiscus esculentus) u narodu još poznata kao bamja, bamnja, bamijat, bobnja, bamnje… Strani nazivi engleski – gumbo, okna, francuski – le gombo, njemački – okra, gemuse eibisch, slovenski – bamija, talijanski – gombo…

Bamija se sastoji od masnog ulja, sluzi i etarskog ulja. Koristi se plod koji se bere od juna do avgusta. U narodnoj medicini bamija kao lijek prvenstveno se koristi  kod ljudi koji imaju oboljenja unutrašnjih organa, želuca i organa za varenje jer je bogata sluzi i obnavlja cijevnu i želučanu floru kao i sluzokožu organa za varenje i pomaže kod problema sa grčevima. Bamija se takođe koristi u raznim dijetama i pogoduje kod obnove jetre i čišćenja krvi i jačanja srca. Važi i za veoma jak afrodizijak u nekim zemljama se koristi kao zamjena za kafu. Neke medicine je koriste u liječenju sifilisa i gonoreje.

Mrkva (lat. daucus carota) u narodu još poznata kao šargarepa, karota, žuta repa, carota, sramak, stidak, sramniče, stidna trava… Strani nazivi engleski – carrot, francuski – carotte, njemački – karotte, slovenski – korenček, talijanski – carota…

Mrkva se sastoji od šećera, karotena, pektina, kalijumove soli, inozitola, šećera, soli, vitamin B. Koristi se korijen koji se vadi od maaj do oktobra. Mrkva kao lijek u narodu je poznata kao obnavljač vida, pomoć kod slabog vida i kod očuvanja vida. U narodnoj medicini koristi se u razne svrhe, pomaže kod raka pluća, želuca, jednjaka, crijeva i maternice, kao i kod kardiovaskularnih tegoba, pomaže kod ljudi koji imaju problema sa probavom, sa nametnicima. Mrkva u cjelokupnosti jača imunitet, vraća energiju. Dobra je i za vanjsku upotrebu, za razne čireve, ekceme, opekline, zanoktice, čireve, ispucanu kožu. Takođe pomaže i u liječenju krvnih oboljenja, krvnih žila, te smanjuje mogućnost moždanog udara.

Krompir (lat. solanum tuberosum) u narodu još poznat kao krumpir, krtula, krtola, kompijer, krumpjer, kimpir, kompir, podzemnica, rašak, zimak, podzemnica, burburka… Strani nazivi engleski – potato, francuski – pomme de terre, njemački – erdapfel, katoffel, slovenski – čompe, krompir, laška repa, talijanski – patata…

Krompir se sastoji od vitamina C i B, aparagina, leucina, histidin, arginin, glutamin, limunska, vinska i jabučna kiselina, celuloza, pektin, skrob, šećer, mineralne soli, azotna jedinjenja. Koristi se krtolica, plod koji se vadi od maja do septembra. Krompir u narodnoj medicini koristi se kao pomoć u liječenju kod osoba sa bolestima unutrašnjih organa, izvrstan je dijetalni obrok koji se lako vari i tako pogoduje želucu i osobama koje imaju problema sa glikozurijom, hepatitisom, bolestima varenja. Krompir kao lijek koristi se i u liječenju raznih kožnih oboljenja i ekcema, koristi se i kao obloga. Takođe se koristi i u kozmetici, umiruje nadraženu kožu, bolna mjesta, kao što je ispucala koža, nečista, žuljeve, lišaje. Krompir pogoduje i u liječenju jetre, izbacuje štetne tvari iz organizma,vrši regulaciju probave kao i kod srčanih oboljenja.

Bob (lat. vicia faba) u narodu još poznat kao beb, bobac, veliki bob, bakla, konjski bob… Strani nazivi engleski – broad bean, francuski – feve, njemački – ackerbohne, slovenski – bob, talijanski – fava…

Bob se sastoji od cvijeta koji sadrži bojene materije, antofein, smolu, od zelene mahune koja sadrži pirozin, leucin, oksitiramin, diksifenil alamin, proteolite. Koristi se cvijet koji se bere od aprila do juna i zelena mahuna koja se bere u junu i julu. U narodnoj medicini bobo pomaže u liječenju pijeska u bubregu i bolesti mjehura. U današnje vrijeme pokazao se veoma dobar kao pomoć u liječenju Parkinsonove bolesti, podstiče izlučivanje dopamina u mozgu koji reguliše ravnotežu mozga. Kao lijek bob se koristi i u liječenju raznih bolesti bubrega, urinarnog trakta, raznih upala mjehura, raznih bolesti želuca i crijeva.

Grah (lat. phaseolus vulgaris) u narodu još poznat kao pasulj, beli grah, gra, bijeli grah, grav, fažol, fazoli, fasulj, fasolj, pažulj, laški bob, frđol, fržolj, žuti pasulj, pritkaš, bazulj… Strani nazivi engleski – bean, francuski – haricot commun, njemački – bohne, garten bohne, slovenski – fižol, talijanski – fagiuolo comune…

Grah se sastoji od tirozina, arginina, alantoina, leucina, holin, triptofan, trigonelin, kalijum, asparagin, vitamin C, fosforna i kremena kiselina, kobalt, nikal, inozitol. Koristi se zrela mahuna koja se bere od juna do avgusta. U narodnoj medicini grah se koristi u obliku čaja kod raznih kožnih oboljenja, pomaže kod bolesti krvi, bolesti želuca i crijeva. Grah je poznat kao jak antioksidans. Mahune graha pomažu u liječenju visokog tlaka, reume, bolesti bubrega, dijabetesa.

Artičoka (lat. cynara scolimus) u narodu još poznata kao artišoka, ardečovka, dragušica, gardun, artičovka, ratičik, italijanski ocat, pitoma boca, gardum… Strani nazivi engleski – artichoke, francuski – artisjok, njemački – artischocke, slovenski – artičoka, talijanski – carciofo…

Artičoka se sastoji od saponizida, batanina, holin, tanin, gorka materija, etarsko ulje. Koristi se lisnato cvjetište i mesnati listovi koji se beru od jula do septembra. Artičoka u narodnoj medicini koristi se za detoksikaciju cjelokupnog organizma, izbacuje sve otrovne tvari, koristi se u liječenju holesterola, masnoće u krvi. Kao lijek služi u sprječavanju moždanog udara, raznih bolesti jetre, liječi i čuva jetru, regeneriše stanice, pomaže kod trovanja. Artičoka pomaže i u liječenju kod reume, gihta, žutice, raznih respiratornih oboljenja. Koristi se i u estetske svrhe, kod mršavljenja, dijeta, kod bolesti kože takođe i pomaže kod crijevnih oboljenja i cjelokupnog probavnog sistema.

Krastavac (lat. cucumis sativus) u narodu još poznat kao krastajica, krastavica, vugorek, murka, humor, ugorak, kukumar, murka, vugorek, ugorek… Strani nazivi engleski – cucumber, francuski – concobre, njemački – gurke, salat gurke, slovenski – kumara, talijanski – cetriolo…

Krastavac se sastoji od adenin, vitamin C, pektin, arginin, karoten, sol. Koristi se plod i sjeme koje se skuplja od juna do septembra. U narodnoj medicini koristi se u razne svrhe, iznimno je bogat vodom tako da ukoliko pojedete jedan krastavac isto je kao da ste popili čašu vode. Bogat je i vitaminima pa vraća energiju organizmu i jača ga, nadomjestak je za nedostatak vitamina. Pogoduje kožu i liječenje opekotina, uboda, vraća sjaj kosi i jaču je kao i nokte. Koristi se i u estetske svrhe. Poznato je da krastavac kao lijek smanjuje mogućnost oboljenja kod raka dojke, maternice i jajnika, takođe i pospješuje rad gušterače i bubrega.