Zob
Zob (lat. avena sativa) u narodu još poznat kao ovas, ovs, oves, ovaz, pitoma zob, usjevna zob, kupa, avs, pir, silj, siljevina, žito…
Zob se sastoji od vitamina B, C, D, pektin, lecitin, fosfat, vosak, fitin, holin, jod, skrob, šećer, kalcijum, saponizid, glikovanilin. Koristi se sjeme, brašno, stabljika, mekinje. Bere se od juna do avgusta.
Divizma
Divizma ( lat. verbascum phlomoides) u narodu još poznata kao divizija, divizina, volovrat, lepušac, široki lopuh, kraljevska svića, žutocvijet, bjeloperka, svijećnjak…
Divizma se sastoji od flavonoid, gumu, etarsko ulje, šećer, žuta boja, saponizid, sluz. Koristi se cvijet koji se bere u junu, julu i avgustu.
Slatka paprat
Slatka paprat (lat. polypodium vulgare) u narodu još poznata kao sladić, sladovec, slatka poprat, paprača, tužna trava, tužni korijen, lezibaba, kapljičak…
Slatka paprat se sastoji od manitol, šećer, glicerizin, smola, tanin, skrob, masno ulje, smola, bjelančevine, sluz, kalcijum oksalat. Koristi se korijen koji se vadi u martu, septembru i oktobru.
Troskot
Troskot (lat. polygonum aviculare) u narodu još poznat kao troskavac, truskavac, troska, troskotac, svinjara, slak, divlji slak, živinska trava, vrežara, adeselj, kozjavka, krmeća trava, putina, puzavica, puckavica, kokošarka, oputina…
Troskot se sastoji od vitamina C, tanin, vosak, smola, šećer, silikat, sluz, kremena kiselina, saponin. Koristi se nadzemni dio biljke koji se bere od juna do septembra.
Kostrika
Kostrika (lat. ruscus aculeatus) u narodu još poznata kao koštrika, košljičar, veprina, vampirača, divlji šimšir, trnobor, zimozelen, beberin, zelenika, ježevac, čeprlika, bodjikava veprina…
Kostirka se sastoji od tanina, saponizida, fitosterol, pirokatehol, smola, etarsko ulje, holin, kalijum nitrat, šećer. Koristi se korijen koji se vadi u septembru i oktobru.
Dobričica
Dobričica (lat. glechoma hederacea) u narodu još poznata kao dobričavka, dobričavco, dobričarica, brštan, brštan trava, prednjak, goršić, samobajka…
Dobričica se sastoji od etarskog ulja, tanin, gorka materija, marubin, smola, vosak, šećer, kalijumova sol, holin. Koristi se sok i list i cvijet koji se beru u maju i junu.
Ivanjsko cvijeće
Ivanjsko cvijeće (lat. galium verum) u narodu još poznato kao ivanjsko cveće, ivan cvijet, ivanova trava, ivandanče, jovanova travica, jovansko cveće, žuto ivanjsko cvijeće, gospin prostirač, gospina postelja, banješčak, bročac, dremovka…
Ivanjsko cvijeće se sastoji od tanina, saponizida, asperulozida, etarsko ulje, primevegrozid, vosak, vitamin C, crvena boja. Koristi se cvijet i list koji se beru u maju i junu.
Glog
Glog (lat. crataegus oxyacantha) u narodu još poznat kao glošić, glogovka, glogić, glah, crveni glog, bijela draža, pasji trn, čobančica, ošri trn, trnjka, medvjedova krušica…
Glog se sastoji od cvijeta i lista u kojem se nalazi antocijanski i flavonski heterozid, sitosterol, saponizid, holin, guanin, acetil holin, adenin, trinetil amin, tanin, alkil amin i ploda u kojem se nalazi vinska, limunska i jabučna kiselina, šećer, ulje. Koristi se list, cvijet i plod koji se beru od marta do avgusta.
Rosomača
Rosomača (lat. capsella bursa pastoris) u narodu još poznata kao rusomača, hoćuneću, poljska preslica, pastirska torbica, torbičica, bobulica, babine gnjide, kosomaća, krvavka, mačkino srce, gusumača, šurjen…
Rosomača se sastoji od vitamina C, tiramin, holin, sumporski i flavonski heterozid, aceil holin, tanin, inozitol, organska kiselina, saponizid. Koristi se površinski dio biljke dok cvijeta, bere se aprilu i maju.