Narodna medicina

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

U bolesti usta ubrajamo i ranu na usni koja može biti samo herpes do kojeg dolazi padom imuniteta, ljubljenjem, upotrebom istog pribora sa zaraženom osobom, četkice za zube… Može biti i pokazatelj nečeg ozbiljnijeg kao što su tumori… Ako se rana pojavljuje često i traje duže od deset dana treba potražiti pomoć. Simptomi rane na ustima su peckanje, svrab, crvenilo i bol… Preporučujemo sljedeći recept:

Rana na usni:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog rizoma pirevine
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista kantariona
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista hajdučke trave
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista kičice
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista koprive
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista nane
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista ranjenika
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista ivanjskog cvijeća

Sastojke sjediniti sa 1.500 l prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i piti u toku dana uz 20 g polenovog praha, ujutro i na večer pojesti dvije kisele jabuke sa medom, postupak raditi tokom sedam dana zatim:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog nadzemnog dijela dimnjače
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista koprive

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode, ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom, piti po 200 ml prije obroka, tri puta dnevno, ujutro i na večer žvakati zdrobljene zrele bobice zove sa medom pola sata zatim pljunuti, postupak raditi tokom osam dana, uz to piti sljedeći čaj:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista pelena
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista podubice
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog korijena šumske jagode
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista kupine
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista djeteline
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista lucerke
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista kičice

Sastojke sjediniti sa 1 l prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i piti u toku dana uz 20 g polenovog praha, prije spavanja piti sljedeći čaj:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog rizoma odoljena
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista nane

Sastojke sjediniti sa 250 ml prethodno proključale vode, ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom, preporučuje se samo osobama koje su nemirne i ne mogu da spavaju i da jedu što više zelene salate, salate od maslačka i koprive sa peršunom, uljem i sirćetom, zatim:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista ranjenika
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta i lista kičice
• 2 velike (supene) kašike isjeckanih iglica bora
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog ploda divlje ruže

Sastojke sjediniti sa 1 l  prethodno proključale vode, ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom, piti 200 ml prije obroka i 200 ml poslije obroka tri puta dnevno, ujutro i na večer žvakati zdrobljene zrele bobice apte sa medom pola sata zatim pljunuti, jesti što više zelene salate, salate od maslačka i koprive sa peršunom, uljem i sirćetom, postupak raditi tokom pet dana, umjesto vode piti sljedeći čaj:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista kičice
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista koprive
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog rizoma pirevine
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista ranjenika

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i piti u toku dana uz 20 g polenovog praha, zatim:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista ranjenika
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista kupine
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista maline
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog rizoma srčenjaka
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista koprive
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista kantariona
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanih iglica bora
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog ploda divlje ruže
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista kičice

Sastojke sjediniti sa 1.600 l prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i piti u toku dana uz 20 g polenovog praha, može i med, jesti što više zelene salate, salate od maslačka i koprive sa peršunom, uljem i sirćetom, postupak raditi tokom petnaest dana, mazati ranu sljedećim melemom:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista ranjenika
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista kupine
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog domaćeg sapuna
• 1 veliku (supenu) kašiku pšeničnog brašna
• 4 velike (supene) kašike meda

Sastojke sjediniti, napraviti melem i nanositi tri puta dnevno, zatim pokriti gazom, postupak raditi tokom četiri dana, poslije toga može se sastavljati list tatule namazan rakijom i medom takođe četiri dana.

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Plikovi u ustima su malne bolne ranice koje su ili žute ili bijele boje nekada i sive koje se obično pojavljuju na obrazima, jeziku, desnima… Uzroci njihovog nastanka su razni alergije, bakterijske ili virusne infekcije, pad imuniteta, povreda, pokvareni zubi, reakcija na protezu, hormonski poremećaj, stres, prehlada… Mogu da budu i poljedica ozbiljnih oboljenja leukemije, bolesti srca, kožnih bolesti… Njihov nastanak može se sprječiti održavanjem higijene usta, jačanjem imuniteta, unosom vitamina… One obično prolaze same od sebe, ali ako traju duže vremena ili se pojavljuju često treba se posavjetovati. Preporučujemo sljedeće recepte:

Plikovi u ustima 1:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta i lista hajdučke trave
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta kamilice

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta više puta u toku dana tokom pet dana.

Plikovi u ustima 2:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta hajdučke trave
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta kičice

Sastojke sjediniti sa 400 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta više puta u toku dana tokom pet dana.

Plikovi u ustima 3:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta zove
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta i lista crnog sljeza

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta više puta u toku dana tokom pet dana.

Plikovi u ustima 4:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista koprive
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta kamilice

Sastojke sjediniti sa 400 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta više puta u toku dana tokom pet dana.

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Gnoj u ustima je bolest usta do koje dolazi zbog upale zuba, pokvarenog zuba koji se ne liječi, upale desni, sluzokože… Prvenstveno treba održavati higijenu zubi i usta, pravilno se hraniti… Simptomi su zubobolja, moguća temperatura, otečeni limfni čvorovi, zadah, otečeno lice, osjetljivost na toplo i hladno… Mogući uzroci su i grlobolja, upala žlijezda slinovnica… Treba se posavjetovat. Preporučujemo sljedeće recepte:

Gnoj u ustima 1:

• 2 glavice isjeckanog bijelog luka

Sastojak kuhati oko pola sata sa 300 ml vinskog sirćeta i ostaviti da stoji dva sata, grgljati prije i poslije jela, poslije grgljanja oprati usta mlakom vodom. Postupak raditi tokom pet dana.

Gnoj u ustima 2:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista bokvice
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista koprive

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom i grgljati prije i poslije jela, malo i popiti.

Gnoj u ustima 3:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista i cvijeta hajdučke trave
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista kupine

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom i grgljati prije i poslije jela, malo i popiti.

Gnoj u ustima 4:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista i cvijeta podbela
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista ranjenika

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom i grgljati prije i poslije jela, malo i popiti.

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Čirevi u ustima (ulkus, ulceracija) nastaju zbog pucanja rane u ustima, stresa, bolesti, iscrpljenosti, ugriza, vruće hrane, ozljede… Mogu biti i pokazatelj ozbiljnih bolesti kao što su tumor usta, jezika, leukemije… Čirevi u ustima su mali i crveni, obično se pojavljuju u većem broju, bole, neugodni su… U većini slučajeva ne predstavljaju ozbiljnije zdravstvene probleme ali ako se pojavljuju često i dugo traju treba potražiti pomoć. Preporučujemo sljedeće recepte:

Čirevi u ustima 1:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista oraha
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista i cvijeta podbela

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati više puta u toku dana tokom šest dana.

Čirevi u ustima 2:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog rizoma srčenjaka
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta i lista hajdučke trave

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati tri puta u toku dana, poslije grgljanja popiti po 100 ml čaja, preporučuje se držati na čirevima obloge od svježih listova bokvice tri puta dnevno u trajanju od deset minuta sve to raditi tokom šest dana.

Čirevi u ustima 3:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista ranjenika
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista žalfije

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom od bagrema i grgljati više puta u toku dana tokom šest dana.

Čirevi u ustima 4:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista ranjenika
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista koprive

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati tri puta u toku dana, poslije grgljanja popiti po 100 ml čaja, preporučuje se držati na čirevima obloge od svježih listova koprive koje prethodno namočiti u vinsko sirće u trajanju od deset minuta da ne bi žarili tri puta dnevno sve to raditi tokom šest dana.

Čirevi u ustima 5:

• 2 velike (supene) kašike isjeckane kore hrasta
• 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta i  lista kičice

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati tri puta u toku dana, poslije grgljanja popiti po 100 ml čaja, preporučuje se držati na čirevima obloge od svježih listova podbela tri puta dnevno u trajanju od deset minuta sve to raditi tokom šest dana.

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

U bolesti usta ubrajamo i ranice u ustima (afte). Obično nastaju zbog vruće hrane, ugriza, neadekvatne proteze, pokvarenih zuba, ozljede četkicom, herpesa, pušenja… Ranice u ustima su malene, crvene javljaju se pojedinačno ili u većem broju, smetaju u jelu, pričanju, piću, osjetljive su na dodir i peckaju… Obično brzo prolaze. Ako se pojavljuju često, dugo traju obratiti se za pomoć. Preporučujemo sljedeće recepte:

Ranice u ustima 1:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista maline
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckane kore hrasta

Sastojke sjediniti sa 400 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom od bagrema i grgljati više puta u toku dana tokom šest dana.

Ranice u ustima 2:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista ranjenika
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta zove

Sastojke sjediniti sa 400 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom i grgljati više puta u toku dana tokom šest dana.

Ranice u ustima 3:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista kupine
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista koprive

Sastojke sjediniti sa 400 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom od bagrema i grgljati više puta u toku dana tokom šest dana.

Ranice u ustima 4:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog rizoma srčenjaka
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista nane

Sastojke sjediniti sa 400 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom od bagrema i grgljati više puta u toku dana tokom šest dana.

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Hronična upala usta može nastati zbog mnogo razloga streptokoka, upotreba lijekova, loše sondiranje tokom bolesti, neadekvatna proteza, alkohol, pušenje, kisela jela… Manifestuje se crvenilom, otečene desni, otečena usta, povećano lučenje pljuvačke moguća i krv, uvećane limfne žlijezde vrata, osjetljivo na dodir i hranu, jezik obložen, u ustima se osjeća gorak ukus, neugodan zadah, moguće su rane sa gnojem i sluzi kao i temperatura…U liječenju hronične upale usta prvenstveno treba otkloniti uzrok upale, održavati higijenu usta, preporučuje se ispirati usta slanom vodom, poboljšati unos vitamina, održavati higijenu usta i koristiti sljedeće recepte:

Hronična upala usta 1:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista nane
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta zove
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista matičnjaka

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata procjediti, zasladiti medom i ispirati usta više puta u toku dana tokom šest dana.

Hronična upala usta 2:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista bokvice
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista koprive
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckane kore hrasta

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata procjediti i ispirati usta više puta u toku dana tokom šest dana.

Hronična upala usta 3:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta hajdučke trave
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista žalfije
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista kupine

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata procjediti i ispirati usta više puta u toku dana tokom šest dana.

Hronična upala usta 4:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta podbela
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta kičice
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista maline

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata procjediti i ispirati usta više puta u toku dana tokom šest dana.

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Akutna upala usta može nastati zbog mnogo razloga upotreba lijekova, loše sondiranje tokom bolesti, neadekvatna proteza, alkohol, pušenje, kisela jela… Manifestuje se crvenilom, otečene desni, otečena usta, povećano lučenje pljuvačke moguća i krv, uvećane limfne žlijezde vrata, osjetljivo na dodir i hranu, jezik obložen, u ustima se osjeća gorak ukus…U liječenju akutne upale usta prvenstveno treba otkloniti uzrok upale, održavati higijenu usta, preporučuje se ispirati usta slanom vodom, poboljšati unos vitamina, održavati higijenu usta i koristiti sljedeće recepte:

Akutna upala usta 1:

• 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista i cvijeta hajdučke trave
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista nane

Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta tri puta dnevno, postupak raditi po potrebi.

Akutna upala usta 2:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta kamilice
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista koprive
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista kantariona

Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta tri puta dnevno prije i poslije obroka, postupak raditi po potrebi.

Akutna upala usta 3:

• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista žalfije
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta zove
• 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta hajdučke trave

Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta tri puta dnevno prije i poslije obroka, postupak raditi po potrebi.

Akutna upala usta 4:

• 1 jabuka

Sastojak sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i piti po 200 ml prije obroka tri puta dnevno sve dok traje upala.